Istražite Hrvatsku

Najmlađa država članica EU, sve popularnija turistička destinacija bogate kulturne i prirodne baštine, domovina brojnih izumitelja i talentiranih sportaša.

Hrvatska, zemlja Mediterana i Srednje Europe, smještena je između Jadranskog mora i Dunavske ravnice. Istovremeno stara nacija i novoosnovana država samostalna od 1991. godine, Hrvatska je zemlja s 4 milijuna stanovnika. Glavni grad Zagreb hrvatsko je političko, gospodarsko i kulturno središte. Ostali veliki gradovi su Split, Rijeka, Osijek i Zadar.

Hrvatska, zemlja Mediterana i Srednje Europe, smještena je između Jadranskog mora i Dunavske ravnice. Istovremeno Hrvatska se pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2000., NATO-u 2009. i Europskoj uniji 2013. godine. U prvoj polovici 2020. godine preuzela je predsjedanje EU-om, a time i odgovornost za funkcioniranje Vijeća Europske unije.

Zbog svojeg povoljnog zemljopisnog smještaja i zahvaljujući dobro razvijenoj prijevoznoj infrastrukturi (1300 km autocesta, 9 međunarodnih zračnih luka, 2 velike i 19 manjih pomorskih luka), Hrvatska potencijalno može postati mediteranska vrata u Srednju Europu.

S jednim od najjačih i najrazvijenijih gospodarstava u jugoistočnoj Europi, Hrvatska ima uslužni sektor koji ostvaruje dvije trećine njezina BDP-a, dok industrijski sektor doprinosi s četvrtinom. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čini ostatak.

Na 24. mjestu turističkih destinacija na svjetskoj razini

Industrijski sektor ostvaruje izvoz u vrijednosti više od 10 milijardi eura godišnje. Njime dominira ICT, strojarstvo, farmaceutska industrija, brodogradnja, prerada hrane, kemijska industrija i tekstilna industrija.

Ključni uslužni sektor Hrvatske je turizam, koji čini gotovo 20 % BDP-a. Godine 2018., s gotovo 20 milijuna posjetitelja, hrvatska turistička industrija ostvarila je 12 milijardi eura. Hrvatska je na 24. mjestu turističkih destinacija na svjetskoj razini, ali je na prvom mjestu u Europi po broju posjetitelja po glavi stanovnika.

Glavni grad Zagreb je 2015., 2016. i 2017. godine dobio titulu Najboljeg božićnog sajma u Europi. Primorski grad Zadar je 2016. godine proglašen Najboljom europskom destinacijom, dok je lučki grad Rijeka postao Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu.

1200 otoka

Hrvatska također ima dobro očuvan okoliš i treća je zemlja u Europi po rezervama pitke vode po stanovniku. Desetina njezina teritorija zaštićena je s 8 nacionalnih parkova, 11 parkova prirode i 2 stroga rezervata. Najpoznatiji nacionalni park su Plitvička jezera koja su od 1979. godine na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, baš kao i hrvatske iskonske i drevne bukove šume. Hrvatska obala usto je treća najdulja obala na Mediteranu te se proteže na preko 6000 km zbog svojih 1200 otoka i duboko usječene jadranske obale.

Kao točka susreta Zapada i Istoka, Hrvatska je oduvijek bila dio srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. Pozicionirana na mjestu gdje se preklapaju vrlo različita europska kulturna područja – austrougarsko, mletačko, slavensko i otomansko – i gdje su još uvijek vrlo vidljive starorimska i bizantska baština, hrvatska je kultura obogaćena ovim višestrukim utjecajima, ali je istovremeno očuvala jak individualni identitet kojeg simbolizira tisućljetna uporaba glagoljskoga pisma.

Među najprepoznatljivijim simbolima bogate kulturne baštine ističe se devet spomenika na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine:

  • Stari grad Dubrovnik
  • Dioklecijanova palača u Splitu
  • Povijesna jezgra Trogira
  • Eufrazijeva bazilika u Poreču
  • Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku
  • Starogradsko polje
  • Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici
  • Mletačke utvrde u Zadru i Šibeniku

Kravata, Nikola Tesla i Marko Polo

Uz navedene spomenike, na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine dosad je uvršteno i 17 tradicija. Jedna od hrvatskih tradicija koja je uspješno usvojena na svjetskoj razini je kravata. Kao neophodan modni dodatak za muškarce, kravata je rođena u Hrvatskoj u 17. stoljeću te vuče porijeklo od rubaca koje su nosili hrvatski konjanici u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata.

Marko Polo, jedan od najpoznatijih istraživača i putnika na svijetu, prema legendi je rođen na hrvatskom otoku Korčuli koji je u to vrijeme bio dio Mletačke republike. Bio je među prvim Europljanima koji su putovali glasovitim Putem svile. Marko Polo danas se smatra univerzalnim simbolom razvoja odnosa između Europe i Kine. Uz ‘električnog genija’ Nikolu Teslu, kojem dugujemo izum indukcijskog motora, izmjenične struje i prve hidroelektrane, Hrvatska je također domovina brojnim drugim izumiteljima i inovatorima kao što su Ivan Blaž Lupis (torpedo), Ivan Vučetić (identifikacija otiskom prsta), Franjo Hanaman (žarulja sa žarnom niti od volframa), Josip Belušić (brzinomjer), Slavoljub Penkala (automatska mehanička olovka i nalivpero s ugrađenim rezervoarom) i Tomislav Uzelac (MP3 digitalni format). Mladi poduzetnik Mate Rimac nedavno se upisao u ovu tradiciju dizajniranjem najbržeg električnog automobila na svijetu, nazvanog Concept_Two.

Jedna od najsportskijih nacija

Hrvatska je prepoznata kao jedna od najsportskijih nacija na svijetu. Premda tek 128. na svijetu po veličini, Hrvatska je zauzela visoko 17. mjesto na ljestvici osvajača medalja na posljednjim Olimpijskim igrama. Redovito pomiče granice svojih mogućnosti i nadmašuje očekivanja u rukometu, košarci, vaterpolu, atletici, skijanju, veslanju i jedrenju. Godine 2018., hrvatski velemajstor postao je prvak Europe u šahu, Hrvatska je po drugi put osvojila Davisov kup, a nacionalna nogometna reprezentacija došla je do finala Svjetskog prvenstva. Kapetan momčadi Luka Modrić proglašen je UEFA-inim igračem godine te je dobitnik Zlatne lopte kao najbolji nogometaš FIFA-e.

Naslovna fotografija – lokacije i autori: Otok Pag – Foto: Saša Ćetkovič / Maslinica otok Šolta – Foto: Hrvoje Serdar / Slap Soput – Foto: Luka Esenko / Dugi Otok – Foto: Aleksandar Gospić / Arena Pula – Foto: Ivan Šardi / Mala Kolombarica Kamenjak – Foto: Brotherside / Mala Kolombarica Kamenjak – Foto: Brotherside / Dubrovnik – Foto: Ivo Pervan / Telašćica – Foto: Zoran Jelača / Baljenac – Foto: Boris Kačan / Skrivena Luka Lastovo – Foto: Aleksandar Gospić

Galerija fotografija – lokacije i autori: Dubrovnik – Foto: Luka Esenko / Blitvenica – Foto: Ivo Pervan / Baljenac – Foto: Boris Kačan / Telašćica – Foto: Zoran Jelača / Galebovi – Foto: Damil Kalogjera / Kornati – Foto: Aleksandar Gospić / Krka – Foto: Ivo Biočina / Kornati – Foto: Aleksandar Gospić / Pag, ovce – Foto: Ivo Biočina / Plitvice – Foto: Luka Esenko / Prološko blato – Foto: Zoran Jelača / Arena – Foto: Ivan Šardi